Vodič kroz poslovanje u Srbiji

Srbija se nalazi u centralnom delu Balkanskog poluostrva. Međunarodni putevi i železničke pruge, koji prolaze dolinama njenih reka, čine najkraću vezu između zapadne i centralne Evrope, s jedne, i Bliskog istoka, Azije i Afrike, s druge strane. Ovi putevi prate pravac doline reke Morave, koji se kod Niša razdvaja na dva kraka. Jedan prati Južnu Moravu i Vardarsku dolinu do Soluna, a drugi reku Nišavu prema Sofiji i Istanbulu. Septembra 1992, kada je otvoren kanal Rajna-Majna-Dunav, Crno more i luke Bliskog i Dalekog istoka su postale mnogo bliže Evropi.
 

Najduže reke
 
dužina
Dunav
588 km (ukupno 2783 km)
Zapadna Morava
308 km (308 km)
Južna Morava
295 km (295 km)
Ibar
272 km (272 km)
Drina
220 km (346 km)
Sava
206 km (945 km)
Timok
202 km (202 km)
Velika Morava
185 km (185 km)
Tisa
168 km (966 km)
Nišava
151 km (218 km)
Tamiš
118 km (359 km)
Begej
75 km (244 km)

Izvor: Republički zavod za statistiku
 
Veza sa Jadranskim morem i Crnom Gorom je pruga Beograd - Bar.
 
Severni deo Srbije, Vojvodina, pretežno je ravničarski, dok su centralni i južni delovi brdoviti i planinski. Ravnice su u Panonskoj niziji i njenim obodnim delovima: Mačva, Posavina, Pomoravlje, Stig i Negotinska krajina u istočnoj Srbiji.
 

Najviši planinski vrhovi
 
visina
Đeravica
2.656 m (na planini Prokletija)
Crni Vrh
2.585 m (Šar-Planina)
Gusam
2.539 m (Prokletije)
Bogdaš
2.533 m (Prokletije)
Žuti Kamen
2.522 m (Prokletije)
Ljuboten
2.498 m (Šar-Planina)
Veternik
2.461 m (Koprivnik)
Crni Krš
2.426 m (Prokletije)
Hajla
2.403 m (Hajla)

Izvor: Republički zavod za statistiku
 
Teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine 194 opštine u kojima se ostvaruje lokalna samouprava i 29 okruga. Grad Beograd i Grad Niš su posebne teritorijalne jedinice. U sastavu Republike Srbije su AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija kao oblici teritorijalne autonomije. Glavni grad je Beograd, sa 1,6 miliona stanovnika administrativno, ekonomsko i kulturno središte Srbije.
 

Gradovi preko 100.000 stanovnika
 
Broj stanovnika
Beograd
1.576.124
Novi Sad
299.294
Niš
250.518
Kragujevac
175.802
Leskovac
156.252
Subotica
148.401

Izvor: Republički zavod za statistiku
 
 
Na osnovu poslednjeg popisa iz 2002. godine Srbija ima 7.498.001 stanovnika (bez podataka sa Kosova i Metohije). Srbi čine 82,86 odsto stanovništva, Mađari 3,91 odsto, Bošnjaci 1,81, Romi 1,44, Jugosloveni 1,08, Hrvati 0,94, Crnogorci 0,92, Albanci 0,82, Slovaci 0,79, Vlasi 0,53, Rumuni 0,46, Makedonci 0,34, Bugari i Bunjevci po 0,27, Muslimani 0,26, Rusini 0,21, Slovenci i Ukrajinci po 0,07, Goranci 0,06, Nemci 0,05 i Rusi i Česi po 0,03 odsto.
 
U službenoj upotrebi su srpski jezik i ćirilično pismo, a koristi se i latinično pismo. Nacionalne manjine imaju zakonsko pravo da svoj jezik i pismo koriste u službenoj upotrebi u područjima u kojima žive.
 
Stanovništvo u Srbiji je najvećim delom pravoslavno-hrišćanske veroispovesti. Osim Srpske pravoslavne crkve postoje i druge verske zajednice u Srbiji: Islamska, Katolička, Protestantska, Jevrejska i druge.
 
Geografske koordinate: Između 41° 52' i 46° 11' severne geografske širine i 18° 06' i 23° 01' istočne geografske dužine.
Glavni grad: Beograd
Površina: 88,361 km²
Okruzi : U Republici Srbiji funkcioniše 29 okruga: Borski, Braničevski, Jablanički, Južno - Bački, Južno - Banatski, Kolubarski, Kosovski, Kosovsko - Mitrovački, Kosovsko - Pomoravski, Mačvanski, Moravički, Nišavski, Pčinjski, Pećki, Pirotski, Podunavski, Pomoravski, Prizrenski, Rasinski, Raški, Severno - Bački, Severno - Banatski, Srednje - Banatski, Sremski, Šumadijski, Toplički, Zaječarski, Zapadno - Bački i Zlatiborski.
Stanovništvo (bez Kosova i Metohije): : 7.498.001
Očekivani životni vek: ukupno stanovništvo 72,7 godina, žene 75,4 godine, muškarci 70 godina
Jezici: Zvanični jezik je srpski, prema Ustavu Republike Srbije. U Vojvodini su zvanični jezici i mađarski, rumunski, slovački, rusinski i hrvatski, a na Kosovu i Metohiji albanski. Zvanično pismo je ćirilica, ali se uporedo koristi i latinica.
Vremenska zona:  GMT + 1h
Klima: umereno kontinentalna
Temperatura: Prosečna godišnja temperatura u gradu je 10,9 °C. Zimi je prosečna temperatura –1 do -6°C, zavisno od nadmorske visine, a u mesecu julu 21,6 °C. Ekstremne temperature su u rasponu od 44,9 °C (24.07.2007. u Smederevskoj Palanci ) i -39.5 °C (13.01.1985. godine u Karajukića Bunarima na Pešterskoj visoravni).
Padavine: Prosečna godišnja količina padavina iznosi 600 do 800 milimetara u ravničarskim predelima, a u planinskim od 800 do 1.200 milimetara. Najkišovitiji je juni, kada u proseku padne 12 do 13% od ukupne godišnje sume padavina. Najmanje padavina imaju meseci februar i  oktobar. Pojava snežnog pokrivača karakteristična je za hladniji deo godine od novembra do marta, a najveći broj dana sa snežnim pokrivačem je u januaru.
Praznici:
Neradni dani za državne praznike:
  • 1 i 2. januar - Nova godina
  • 15. februar - Sretenje - Dan državnosti Srbije
  • 1 i 2. maj - Međunarodni praznik rada
Neradni dani za verske praznike:
  • 7. januar - prvi dan Božića za pravoslavce prema Julijanskom kalendaru
  • 25. decembar - prvi dan Božića za katolike i pripadnike drugih hrišćanskih verskih zajednica, prema Gregorijanskom kalendaru
  • uskršnji praznici za pravoslavce - počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa, prema Julijanskom kalendaru
  • uskršnji praznici za katolike i pripadnike drugih hrišćanskih verskih zajednica počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa, prema Gregorijanskom kalendaru
  • za pravoslavce - prvi dan krsne slave
  • 23. oktobar - prvi dan Ramazanskog bajrama, za pripadnike islamske zajednice
  • 21. oktobar - na prvi dan Jom Kipura (Dana pomirenja), za pripadnike jevrejske zajednice
Napomena: Sveti Sava - Dan duhovnosti (27. januar) i Vidovdan - spomen na Kosovsku bitku (28. jun), obeležavaju se radno i nisu neradni dani.
Sredstvo plaćanja: zvanična valuta u Srbiji je dinar (RSD)
Električni napon: 220V